Vede opisuju tri sile, odlike, čiji utjecaj prožima svemir: vrlinu, strast i neznanje. "Vezujuća sila" prijevod je sanskrtske riječi guna, koja doslovno znači "uže", što ukazuje na to da su vrlina, strast i neznanje užad koja vezuje nas, duše, za materijalni svijet. Te tri sile, odlike, čine podlogu svega što vidimo, čujemo, kušamo, dodirujemo i mirišemo. Spojevi tih odlika tvore svijet. To bi se moglo usporediti s miješanjem osnovnih boja kojim se dobije bezbroj novih nijansi.

Guna vrline upravlja odlikama kao što su radost, mudrost i altruizam; guna strasti upravlja pohlepom, ljutnjom, požudom, ambicijama i frustracijom; guna neznanja upravlja lijenošću, zabludom i ravnodušnošću. Vrlina razjašnjava i smiruje; strast zbunjuje i potiče; neznanje čini nejasnim i sprječava.

Krišna, kao stvoritelj triju guna, prirodno je iznad njih. Međutim, one vezuju nas, uvjetovane duše, za smrtno tijelo. Jednom kad shvatimo kako vezujuće sile djeluju i otkrijemo što leži iza njih, možemo se osloboditi uvjetovanosti i čista se uma posvetiti služenju Krišne.

Četrnaesto poglavlje Bhagavad-gite opisuje glavna svojstva guna, a iz sedamnaestog poglavlja saznajemo da ovisno o trima gunama materijalne prirode postoje tri vrste obožavanja, hrane, žrtvovanja, strogosti pa čak i milostinje. Analizirajući kako vezujuće sile utječu na ljude, Bhagavad-gita nam pomaže razumjeti različite vrste osobnosti.

Bhagavad-gita se uglavnom bavi utjecajem vezujućih sila na karakter, ponašanje i pristup životu. Npr., ako prevladava vrlina, osoba će težiti dugotrajnoj sreći (i najčešće je dostići), čak i ako mora prihvatiti privremene neugodnosti. Osoba obuzeta strašću obično je zadovoljna kratkotrajnom srećom i ne očekuje previše od života. Onaj kojim vlada neznanje teško da će uopće biti sretan.

Krišna kaže da se možemo osloboditi okova triju vezujućih sila prihvaćajući Njega kao jedino utočište.